LR košnica – kompletan vodič za početnike u pčelarstvu

LR košnica je danas najrasprostranjeniji tip košnice u svetu i kod nas. Zbog standardnih dimenzija, dostupne opreme i jednostavnog rada, LR košnicu često biraju i početnici i iskusni pčelari. U ovom tekstu saznaćete od kojih se delova sastoji, koje su joj prednosti i mane, koje su standardne dimenzije ramova i nastavaka i kako da procenite da li je baš LR košnica pravi izbor za vaš pčelinjak.

„Više o istoriji nastanka ove košnice pročitajte u tekstu ‘Istorija LR košnice’.“

LR (Langstrot–Rut) košnica je nastavljača košnica: sastoji se od više nastavaka (sanduka) koji se slažu jedan na drugi. U nastavcima se nalaze okviri (ramovi) sa saćem, što pčelaru omogućava:

  • lak i pregledan rad sa pčelama
  • jednostavno dodavanje prostora (novi nastavak)
  • odvajanje plodišta i medišta
  • lakše vađenje meda

U praksi kod nas najčešće srećemo:

  • plodišne nastavke – viši ramovi gde se nalazi leglo, polen i deo meda
  • medišne nastavke – viši ili niži (Farar polunastavci), namenjeni pre svega za med

Standardizovan sistem znači da ramovi i nastavci mogu da se kombinuju između različitih proizvođača (uz manja odstupanja), što je veliki plus u praksi.

Podnjača je „temelj“ košnice. Najčešće se koristi:

  • klasična (puna) podnjača – drvena, sa običnim letom
  • mrežasta (ventilaciona) podnjača – obezbeđuje bolji protok vazduha, manju vlagu i olakšava kontrolu varoe

Za početnike je važno:

  • da leto bude dovoljno široko za jake zajednice u sezoni
  • da podnjača ne vuče vlagu (drvo dobro suvo i zaštićeno)
  • da se lako čisti i po potrebi zatvara/otvara

Plodišni nastavak je deo u kojem se nalazi:

  • matičino leglo
  • polen
  • deo meda kao zaliha hrane

Kod LR sistema u praksi se radi:

  • sa jednim plodišnim nastavkom – jednostavnije za početnike, praktikuje se u krajevima sa slabijim pašama
  • sa dva plodišna nastavka – više prostora za leglo, jača društva, veći prinosi na bogatim pašama

Medišni nastavci služe za smeštaj viška meda. Mogu biti:

  • isti kao plodišni nastavci (isti ram, ista visina)
  • niži Farar nastavci – lakši za dizanje, praktičniji za starije pčelare ili one sa problemima sa kičmom

Kod nas je vrlo popularna kombinacija:

  • LR plodište + Farar medišta – dobijate prednosti LR kao osnovnog sistema i laganije nastavke za med.

Ram je „srce“ košnice – na njemu pčele grade saće, odgajaju leglo i skladište polen i med.

Važno je obratiti pažnju na:

  • kvalitet drveta (suvo, bez velikih pukotina)
  • žičenje – dovoljan broj redova žice, da satne osnove budu stabilne
  • standardne dimenzije – da ram lepo leži u nastavku, bez prevelikih zazora

Dobro nažičen ram i kvalitetna satna osnova mnogo olakšavaju rad, transport i vrcanje.


Iznad poslednjeg nastavka ide:

  • poklopna daska – štiti gornju stranu ramova, može imati otvor za hranilicu ili ventilaciju
  • krov – obično drveni sa limenim pokrivačem, štiti košnicu od kiše, vetra i sunca

Krov treba da dobro naleže, ali da ne bude toliko težak da otežava svako otvaranje.


Uz LR košnicu se često koriste:

  • matična rešetka – razdvaja plodište i medište da matica ne polaže jaja u ramove predviđene za med
  • hranilice (unutrašnje, spoljne, ram hranilice)
  • pojilice za vodu
  • mrežaste podnjače i ulošci za praćenje varoe
  • razne mreže i prepreke za suzbijanje rojevnog nagona

Prednost LR sistema je što postoji ogromna ponuda opreme i rezervnih delova.

Za one koji vole precizne brojke, ovo poglavlje će biti posebno korisno – bilo da kupujete novu opremu ili sami pravite ramove i nastavke.

Standardni LR ram (evropska rut varijanta) ima radnu meru saća:

  • 435 × 230 mm (širina × visina saća)

Tipična konstrukcija Hofmanovog LR rama:

  • satonoša: oko 470–480 mm
  • donja letvica: oko 435–450 mm
  • visina bočne letvice: oko 230–232 mm
  • širina „ramena“ Hofman rama: oko 35–37 mm (obezbeđuje razmak ~37 mm između ramova)

Dimenzije mogu blago da variraju od proizvođača do proizvođača (par milimetara), ali je bitno da u jednom pčelinjaku sve bude kompatibilno.


Za standardni LR nastavak za 10 ramova, unutrašnje dimenzije su približno:

  • dužina: oko 454 mm
  • širina: oko 372 mm (10 ramova × ~37 mm)
  • unutrašnja visina: oko 240 mm

Ove dimenzije obezbeđuju da se ramovi slobodno ubacuju i izvlače, a da opet nema suvišnog prostora koji bi pčele gradile „divlje“.

Za pčelara u praksi je važno da:

  • ramovi nesmetano ulaze i izlaze
  • nastavci lepo naležu jedan na drugi
  • sve košnice u pčelinjaku budu što ujednačenije

Ako u medištu koristite Farar nastavke na LR podnjači:

  • visina Farar rama je oko 145–160 mm (kod nas se često radi 160 mm)
  • širina saća je i dalje oko 435 mm

Kombinacija:

  • LR plodište (435 × 230 mm)
  • Farar medišta (435 × ~160 mm)

daje vrlo praktičan sistem: jaka zajednica u plodištu i lagani medišni nastavci koje je mnogo lakše podizati.

Dimenzije možda deluju kao „suve brojke“, ali u praksi znače da bez problema možete da kombinujete ramove, kupujete nastavke kod različitih proizvođača i da vam ceo pčelinjak bude kompatibilan.

Većina LR košnica koristi Hofmanove ramove – ramove sa proširenim bočnim ramenima.

Prednosti Hofman rama:

  • sam drži pravilan razmak između ramova (oko 37 mm)
  • smanjuje gnječenje pčela pri pregledima
  • onemogućava da ramovi „šetaju“ i sudaraju se u transportu
  • nema potrebe za dodatnim razmakačima

Kada su svi ramovi Hofman tipa, pregled košnice je brži, uredniji i bez mnogo nervoze – i kod pčela i kod pčelara.

1. Standardizacija i dostupnost opreme

  • najrasprostranjeniji sistem košnica kod nas
  • lako je kupiti ramove, nastavke, satne osnove, matične rešetke
  • većina pčelara i prodavnica pčelarske opreme prilagođeni su LR sistemu

2. Modularnost i prilagodljivost

  • lako dodavanje prostora – samo stavite novi nastavak
  • možete kombinovati LR plodište i Farar medišta
  • pogodna je i za stacionarno i za selidbeno pčelarenje

3. Dobri prinosi uz pravilan rad

Uz pravovremeno proširivanje i dobru organizaciju plodišta:

  • LR košnica daje odlične prinose
  • lako je obezbediti jake zajednice za glavne paše
  • odvajanje medišta i plodišta olakšava dobijanje čistog meda

4. Puno literature i iskustava

Pošto je LR toliko rasprostranjena, početnik danas ima:

  • mnoštvo knjiga, kurseva, predavanja
  • lako može da pita iskusnije pčelare za konkretne savete baš za LR

U ovim tekstovima prolazim korak po korak kroz opremu, izbor lokacije, prve preglede i najčešće greške početnika.

1. Težina nastavaka

Kada je nastavak pun meda:

  • može biti vrlo težak, posebno za starije pčelare ili one sa problemima sa kičmom
  • selidbeno pčelarenje dodatno otežava česta dizanja nastavaka

Rešenja:

  • korišćenje Farar medišta (lakši nastavci)
  • ili rad sa manjim brojem ramova u nastavku (npr. 8 umesto 10, ako je tako konstruisana košnica)

2. Potreba za dobrim planiranjem prostora

Kod LR sistema je ključ:

  • na vreme dodati medišni nastavak
  • paziti na rojevni nagon
  • pravilno premeštati ramove kada je plodište pretrpano

Ako se ulazi bez ikakvog znanja i iskustva, LR može da „kazni“ greške. Uz dobru literaturu i savete iskusnijih pčelara, rad postaje mnogo lakši.

3. Više rada u sezoni

U odnosu na neke jednostavnije koncepte, LR često traži:

  • više pregleda tokom sezone
  • češće dodavanje medišta
  • više rada oko prepakivanja ramova

Ali taj dodatni rad se vraća kroz bolju kontrolu zajednice i veće prinose.

O ovome sam detaljno pisao u posebnom tekstu „Sa koliko košnica započeti pčelarenje? – 2–3 ili 10–20?“, pa ću ovde dati samo sažetak.
(

U praksi postoje dva glavna pristupa:

Ovo je dobar izbor za:

  • apsolutne početnike
  • one koji ne znaju još da li će im pčelarstvo „leći“
  • ljude sa ograničenim vremenom i budžetom

Prednosti:

  • manji rizik i ulaganje
  • lakše je ispratiti šta se dešava u svakoj košnici
  • greške su jeftinije i lakše se ispravljaju

Mana:

  • sporiji napredak
  • manji prinos meda, pa i manja mogućnost da se troškovi brzo vrate

Ovaj pristup je za one koji:

  • od starta razmišljaju ozbiljnije ili polukomercijalno
  • imaju više vremena, malo jači budžet i voljni su da uče „u hodu“
  • žele da brže uđu u priču sa ozbiljnijim prinosima

Prednosti:

  • veći prinos meda i brže vraćanje ulaganja
  • više različitih situacija u pčelinjaku – bogatije praktično iskustvo
  • manja zavisnost od sudbine jedne ili dve košnice

Mane:

  • više rada i veća odgovornost
  • početničke greške mogu da budu skuplje
  • zahteva bolju organizaciju vremena

Najkraće:

  • ako hoćete polagan, siguran ulazak u pčelarstvo – krenite sa 2–3 LR košnice
  • ako vam je cilj ozbiljniji rad i brži prelazak ka komercijali, a imate vremena i volje – 10–20 LR košnica može biti dobar okvir

Za detaljniju analizu prednosti i mana oba pristupa, pročitajte ceo tekst
„Sa koliko košnica započeti pčelarenje?“ – tu sam ovu temu obradio mnogo šire, sa primerima iz prakse i računicom prinosa.

LR kosnica
LR kosnica
  • drvo treba da bude suvo, bez dubokih pukotina
  • bolje je platiti malo više za dobar materijal nego menjati košnice posle nekoliko godina
  • izbegavati košnice koje se uvijaju i krive
  • nastavci treba da lepo naležu jedan na drugi
  • ramovi moraju da stoje ravno, bez prevelikih zazora
  • leto i podnjača treba da budu usklađeni sa nastavkom
  • spoljašnji delovi košnice moraju biti zaštićeni od kiše i sunca (lak, lazura, boja)
  • unutrašnjost se obično ne farba (sem po potrebi na određenim mestima)

Detaljnije uputstvo o pripremi drveta, izboru premaza i uticaju boja na pčele dao sam u članku Farbanje košnica u pčelarstvu – saveti i značaj boja za pčele“.

Ovaj način rada je:

  • jednostavniji za početnike
  • praktičan u krajevima sa slabijim pašama

Osnovna ideja:

  • matica je ograničena na jedan plodišni nastavak
  • na vreme se dodaju medišni nastavci sa satnim osnovama ili izgrađenim saćem
  • rojevni nagon se kontroliše pravovremenim proširivanjem i po potrebi oduzimanjem ramova sa zatvorenim leglom

Koristi se:

  • na jakim pašama
  • kada želimo vrlo jake zajednice za glavne paše
  • često u selidbenom pčelarenju

Prednosti:

  • više prostora za leglo i pčele
  • jača društva, veći potencijal prinosa

Mane:

  • više posla i teži nastavci
  • potrebno više iskustva da bi sve ostalo pod kontrolom

Pored klasičnog rada sa jednim ili dva plodišta, mnogi pčelari koriste i varijantu plodište + Farar polunastavak iznad plodišta, koji praktično funkcioniše kao „drugo telo“ – dodatak plodištu.

Način rada (ukratko):

  • zazimljava se na 7–8 ramova, a zatim se tokom proleća plodište proširi na punih 10 LR ramova
  • iznad plodišta se postavlja polunastavak (Farar) u koji pčele unesu deo voćne paše, prihrane i po malo legla
  • par dana pred bagremovu pašu iznad toga se postavlja matična rešetka, a iznad rešetke novi Farar polunastavak sa izgrađenim devičanskim saćem, pripremljenim za svež bagremov nektar

Kada bagrem procveta i unos krene:

  • matična rešetka se spušta direktno na plodište,
  • Farar nastavak sa bagremovim medom dolazi odmah iznad rešetke,
  • polunastavak u kojem je bilo nešto legla i voćne paše vraća se na vrh košnice, ali se prethodno pčele stresu, tako da matica ostaje dole u plodištu.

Na taj način:

  • Farar „telo“ iznad plodišta služi kao tampon-zona i dodatni prostor,
  • lakše se čuva čist bagremov med iznad rešetke,
  • a pčele imaju dovoljno mesta za razvoj bez agresivnog „čačkanja“ košnice.

Ovakav, blagi i prirodan sistem pripreme za bagrem detaljno opisujem u posebnom tekstu
„Priprema pčela za bagremovu pašu – moj prirodan pristup“, koji možete pročitati ovde.

Kod nas se LR košnice najčešće rade u dve varijante:

  • 10-ramna LR košnica – klasični, „standardni“ tip
  • 8-ramna LR košnica – uža i lakša varijanta

Obe imaju svoje prednosti i mane u praksi.

Detaljnije iskustvo rada sa osmoramnim LR košnicama možete da proučite u priručniku „Pčelarenje osmoramnom LR košnicom“ (PDF) koji je dostupan za preuzimanje ovde.


Prednosti:

  • veći broj ramova u plodištu znači više prostora za leglo i med
  • zajednica ima više „lufta“, pa je rojevni nagon obično slabije izražen nego u osmoramnoj
  • košnica je stabilnija za jake paše – bagrem, suncokret i slično
  • lakše je „rastegnuti“ društvo, a da ga ne „nabiješ u plafon“

Mane:

  • na siromašnijim pašama prvo treba napuniti veće plodište, pa tek onda pčele ozbiljnije izlaze u medište
  • nastavci su teži – više ramova i više meda u jednom sanduku
  • u proleće se prostor sporije „zagreje“ nego u osmoramnoj, pa i razvoj zna biti nešto sporiji ako je leto hladnije

Za početnike koji žele „klasičan“ pristup, 10-ramna LR je i dalje najčešći izbor – ali uz svest da traži malo više snage i strpljenja, naročito na slabijim pašama.


Prednosti:

  • uži prostor znači bolju mikroklimu u proleće – košnica se lakše zagreje, pa se pčele brže razvijaju
  • zbog manjeg broja ramova, plodište se brže popuni, pa pčele ranije počinju da „izlaze“ u medište
  • medišni nastavci su značajno lakši za dizanje (manje ramova, manje ukupnog meda po nastavku)
  • pogodna je za one koji žele laganiji fizički rad i brži prolazak društava kroz prolećni razvoj

Mane:

  • manji prostor u plodištu znači da rojevni nagon može nastupiti ranije – čim se plodište prebrzo „zaguši“ leglom i nektarom
  • manje je „rezerve“ prostora u samoj košnici, pa pčelar mora pažljivo i pravovremeno da dodaje medišta
  • kod jačih paša, ako se zakasni sa proširenjem, osmoramna LR zna da „plane“ u rojenje

Praktično: osmoramna LR brže „upaljuje“ u proleće, ali traži i nešto brži i pažljiviji rad pčelara da se rojenje drži pod kontrolom.


  • Ako želiš stabilniju košnicu sa više prostora, planiraš jače paše i ne smeta ti nešto teži nastavak –
    10-ramna LR košnica je logičan izbor.
  • Ako ti je bitan lakši fizički rad i sviđa ti se ideja da društva brže krenu u medište na proleće, a spreman si da više pratiš rojevni nagon –
    8-ramna LR košnica može biti vrlo lep sistem za rad.

LR košnica je danas, praktično, standard kod nas:

  • nastavljača sa višim ramom (435×230 mm)
  • vrlo razvijena ponuda opreme, rezervnih delova i literature
  • odlična i za stacionarno i za selidbeno pčelarenje
  • moguće kombinacije sa Farar medištima ili Farar „telom“ iznad plodišta

Prednost LR košnice je u tome što je dovoljno univerzalna – možeš da radiš blag, prirodan pristup, ali i dosta intenzivno, sa selidbom i visokim prinosima, samo uz promenu tehnike rada.


Kod DB košnice ram je još veći i teži, a plodište je često zamišljeno kao ležeće ili niska nastavljača:

  • pogodna za pčelare koji vole više rada po pojedinačnom ramu
  • neki je doživljavaju kao „mirniju“ košnicu za rad, sa manje čestog dizanja nastavaka
  • masivniji ram daje puno prostora za leglo, ali je fizički zahtevniji za manipulaciju

Za razliku od LR i Farar sistema, kod DB-a češće dominira rad po ramu, dok rad celim nastavkom dolazi ređe do izražaja. Pčelarstvo / Pčelarenje / Pčelari+1

Za one koji žele detaljnije da prouče razlike između ovih sistema, preporučujem knjigu „LR i DB košnica“ (PDF izdanje) koju možete preuzeti ovde.


Farar košnica je takođe nastavljača, ali sa plitkim ramovima (visina rama oko 145–160 mm), pa su svi nastavci niski i lagani. Uobičajena varijanta je:

Osnovne karakteristike Farar košnice:

  • rad nastavkom dolazi maksimalno do izražaja – nastavci su lagani, lako se premeštaju, okreću, podmeću
  • pčele lakše i brže prelaze u novi, dodati nastavak, baš zbog plićih ramova Pčelarstvo / Pčelarenje / Pčelari+1
  • odlično rešenje za pčelare koji žele:
    • lagane medišne nastavke
    • brzu manipulaciju celim nastavkom
    • visok stepen „finoće“ u organizaciji prostora

Mane:

  • zbog nižeg rama ponekad treba više nastavaka da bi se dobila ista zapremina kao kod LR-a
  • košnica traži nešto drugačiju filozofiju rada (više „igranja“ nastavcima), što početnicima može delovati komplikovanije na papiru – mada je u praksi vrlo logična kad se uđe u sistem

Vrlo uprošćeno:

  • LR košnica – najbolja „zlatna sredina“ i najrasprostranjeniji sistem, idealan da se nauči savremeno pčelarstvo i kasnije lako pređe na bilo koji pravac (više košnica, selidba, Farar medišta…).
  • DB košnica – pogodna za one koji žele veći ram i više rada po pojedinačnom ramu, sa nešto manje dizanja nastavaka.
  • Farar košnica – odlična za one koji od starta žele lagane nastavke, rad celim nastavkom i spremni su da uče nešto „drugačiji“ koncept.
  • Početak sa samo jednom košnicom – nema mogućnosti poređenja i pomaganja
  • Prekasno dodavanje medišta – zajednica uđe u rojevni nagon
  • Previše čest rad u košnici bez potrebe – remeti pčele
  • Loše ili nikakvo farbanje – košnice brzo propadaju na kiši i suncu
  • Kupovina najjeftinijeg što postoji – krive daske, loše dimenzije, problemi sa razmakom ramova
  • Nerealna očekivanja – prva godina pre svega služi za učenje, a ne za rekorde u medu

LR košnica je i dalje jedan od najboljih izbora za većinu pčelara – posebno za one koji tek ulaze u pčelarstvo, ali razmišljaju i nekoliko godina unapred.

Šta u praksi dobijate sa LR sistemom:

  • standardizovan tip košnice – lako nalazite ramove, nastavke, satne osnove i prateću opremu
  • mogućnost izbora između 10-ramne i 8-ramne varijante, u zavisnosti od toga da li vam je važniji veći prostor ili lakši nastavci
  • jednostavno uklapanje sa Farar medištima ili Farar „telom“ kao dodatkom plodištu
  • ogroman broj iskustava, knjiga i saveta drugih pčelara baš za ovaj sistem

Ako ste spremni da uložite vreme u učenje i da pratite razvoj društava tokom sezone, LR košnica će vam uzvratiti:

  • preglednim radom
  • dobrim prinosima na glavnim pašama
  • velikom fleksibilnošću – od „blagog“ prirodnog pristupa, pa sve do selidbenog i polukomercijalnog pčelarenja.

4 thoughts on “LR košnica”

  1. Jedan od najbolje napisanih tekstova na ovu temu na internetu i sajtovima posvećenim pčelarenju. Obuhvata baš sve što zanima početnika. Hvala Vam puno na trudu i vremenu koje ulažete da izdajete tekstove i da ovaj sajt bude živ.

    1. Hvala vam puno na komentaru i lepim rečima. Drago mi je da vam je tekst pomogao – takvi utisci mi daju dodatni motiv da nastavim sa pisanjem. Slobodno predložite teme koje biste voleli da obradim.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

error: Content is protected !!