Farbanje košnica u pčelarstvu – Saveti i značaj boja za pčele

Farbanje košnica ima nekoliko ciljeva:

  • Zaštita drveta – kvalitetna boja štiti drvo od vlage, UV zračenja i truljenja, pa košnice traju više sezona.
  • Stabilnija mikroklima – svetlije ili tamnije nijanse mogu pomoći da se košnica manje pregreva leti ili da se brže zagreje u hladnijim krajevima.
  • Lakše održavanje – ofarbane površine se lakše čiste, manje se hvata buđ, a prljavština i propolis se lakše uočavaju.
  • Orijentacija pčela – boja i raspored košnica pomažu pčelama da lakše prepoznaju „svoj dom“ i smanjuju zaletanje u pogrešne košnice.
Svetlo obojene košnice u pčelinjaku kao primer pravilnog farbanja košnica
Svetle nijanse boja pomažu da se košnice manje pregrevaju i olakšavaju orijentaciju pčela.

Vid pčela je drugačiji od našeg, i to direktno utiče na izbor boja košnica.

  • Pčele imaju tri tipa fotoreceptora osetljiva na: ultraljubičasto (UV), plavo i zeleno.
  • Spektar boja koji pčele vide pomeren je ka kraćim talasnim dužinama, pa ono što je nama crveno, njima uglavnom izgleda tamno ili skoro crno.
  • Zbog toga pčele veoma dobro primećuju žute, plave i bele površine, kao i kontraste između svetlog i tamnog.

Praktična posledica za pčelara:

  • košnice u svetlim tonovima (bela, krem, svetlo žuta, svetlo plava) pčelama su vrlo uočljive;

crvena i tamno zelena pčelama ne izgledaju „šareno“, već više kao tamna površina, pa to nije idealan izbor za orijentaciju.

Košnice u različitim bojama sa oblicima na pročelju radi bolje orijentacije pčela
Kombinacija boja i jednostavnih oznaka smanjuje zaletanje pčela u pogrešne košnice.

U ravničarskim, toplim krajevima i na lokacijama gde je pčelinjak većim delom dana na suncu, prednost imaju svetle boje:

  • bela, krem, svetlo žuta, svetlo plava;
  • pastelne nijanse koje dobro reflektuju sunčevo zračenje.

Svetlije boje pomažu da se:

  • smanji pregrevanje košnice tokom letnjih vrućina,
  • olakša održavanje temperature blizu legla,
  • smanji stres pčela koje bi inače trošile više energije na ventilaciju.

Hladniji krajevi, vetar i hladovina

U brdskim i planinskim područjima, gde su zime oštrije, a košnice često stoje u hladu ili na vetrovitim mestima, mogu da se koriste i nešto intenzivnije nijanse:

  • nežno zelena, malo jača plava, svetlo braon;
  • i dalje je bolje izbegavati potpuno tamne, „teške“ boje.

Čak i kada želiš da „pomogneš“ košnici da se zimi brže zagreje, u praksi je mnogo važnije:

  • da je košnica dobro izolovana i suva,
  • da ima dobar krov i zaštitu od vetra,
  • nego da bude obojena u crno.
Uporedna slika košnica u svetlim bojama za toplije krajeve i tamnijim bojama za hladnije krajeve
Svetle pastelne boje preporučuju se za toplije krajeve, dok tamnije nijanse mogu imati smisla u hladnijim, vetrovitim oblastima.

Dobri izbori:

  • bela i krem nijanse,
  • žuta (svetla i srednja),
  • svetlo plava, svetlo zelena,
  • kombinacije ovih boja na različitim nastavcima i pročeljima.

Boje koje je bolje izbegavati, posebno na direktnom suncu:

  • crna, vrlo tamno braon, vrlo tamno zelena,
  • jarko crvena na celim površinama košnice.

Razlog je dvostruk:

  1. Pregrevanje – tamne boje upijaju mnogo više toplote, pa se košnice leti lako pregrevaju.
  2. Orijentacija – pčelama tamne nijanse ne daju jasne razlike među košnicama, pa lakše greše i ulaze u pogrešne košnice.

Danas se, kako iz praktičnih, tako i iz ekoloških razloga, najčešće preporučuju:

  • vodene eksterijerne boje (lateks ili akril) sa niskim sadržajem VOC (hlapljivih organskih jedinjenja);
  • boje koje nose oznake tipa „low VOC“, „eco“, „Ecolabel“ i sl.

Prednosti vodenih boja:

  • brže se suše, lakše se čiste alat i ruke,
  • imaju slabiji miris i manje isparenja,
  • nema razređivača i agresivnih rastvarača.

Šta izbegavati:

  • vrlo jeftine boje nepoznatog sastava,
  • premaze sa teškim metalima i jakim biocidima,
  • farbanje katranima, raznim „čudnim“ industrijskim premazima koji nisu za kontakt sa hranom i živim bićima.
Poređenje uljane boje i vodene eksterijerne boje za farbanje košnica
Za košnice se danas najčešće preporučuju vodene eksterijerne boje sa niskim sadržajem VOC, umesto klasičnih uljanih boja.

Jasan odgovor: NE.

  • unutrašnjost košnice, ramovi, satonoše i slično ne farbaju se;
  • pčele same oblažu unutrašnje površine propolisom i prilagođavaju ih svojim potrebama;
  • hemikalije iz boja, čak i kada se osuše, mogu isparavati i remetiti feromonsku komunikaciju, a u delu slučajeva završiti i u vosku i medu.

Farbaju se samo spoljašnje površine nastavaka, podnjače, poklopca i krova.

I kada koristiš kvalitetnu, vodenu boju sa niskim VOC, dobro je:

  • ofarbati košnice bar 7–14 dana pre useljavanja pčela,
  • ostaviti ih na suvom i provetrenom mestu, po mogućstvu napolju ili pod nadstrešnicom, da miris boje potpuno iščezne.

Ako pčele uneseš prerano:

  • miris može da ih uznemiri,
  • postoji opasnost da deo isparenja završi u košnici.
  • proveri da li je drvo suvo i da nema vidljive vlage;
  • ukloni staru, ljušteću boju (šmirgla, žičana četka) ako prefarbavaš;
  • površinu očisti od prašine i prljavštine.

Po želji možeš pre farbanja da naneseš i tanak sloj lanenog ulja ili zaštitnu impregnaciju namenjenu za drvo koje je u spoljašnjim uslovima (bez biocida agresivnih za životnu sredinu).

  • nanesi prvi sloj eksterijerne, vodene boje (četkom, valjkom ili prskalicom);
  • obrati pažnju na ivice, spojeve i drvene delove koji su izloženi kiši i suncu;
  • ostavi da se sloj potpuno osuši u skladu sa uputstvom proizvođača.
  • nakon sušenja, nanesi drugi sloj boje;
  • po potrebi, posebno na izloženim mestima, možeš dodati i treći, tanji sloj.

Parafinsko „kuvanje“ košnica povremeno se pominje kao način zaštite drveta i sterilizacije, ali:

  • radi se u vrlo vrućem vosku/parafinu (tipično 140–160 °C);
  • košnice moraju biti potopljene nekoliko minuta da bi vosak zaista ušao u strukturu drveta;
  • neophodna je specijalna oprema, kontrola temperature i ozbiljne mere bezbednosti zbog rizika od požara.

Zbog svega toga, ovaj postupak je više za profesionalne pogone i nije praktičan, niti bezbedan, za prosečnog pčelara u dvorištu.
Za većinu pčelara sasvim je dovoljno:

  • dobro suvo drvo,
  • kvalitetna vodena eksterijerna boja sa niskim VOC,
  • povremeno obnavljanje premaza na nekoliko godina.

Da bi pčele brže pronalazile „svoj ulaz“ i da bi se smanjilo zaletanje u pogrešne košnice (što povećava prenos bolesti i varoe), možeš da:

  1. Kombinuješ boje – na primer, jedan red košnica u žutoj, drugi u svetlo plavoj, treći u beloj ili krem.
  2. Obeležiš pročelja jednostavnim oblicima – krug, trougao, kvadrat, linija, slika cveta… u boji koja kontrastira osnovnoj.
  3. Ostaviš dovoljno razmaka između košnica – da ne budu „zbijene kao cigle“.
  4. Ako je moguće, postaviš prirodne orijentire – drvo, stub, ogradu, kamen – koje pčele lako pamte kao reper.

Dodatni benefit: pčelaru je lakše da „na brzinu“ zapamti koja košnica je koja (npr. „žuta sa plavim krugom“, „bela sa zelenom linijom“) kad vodi beleške.

  • Farbaju se unutrašnje površine – nepotrebno i potencijalno štetno za pčele.
  • Korišćenje crne i vrlo tamnih boja na suncu – košnice se leti pregrevaju.
  • Farbane su košnice dan–dva pre naseljavanja – jak miris može odbiti pčele ili ih nepotrebno uznemiriti.
  • Košnice su sve identične, bez dodatnih oznaka – povećava se zaletanje u pogrešne košnice, posebno kada je gust raspored.

1. Da li uopšte moram da farbam košnice?
Ne moraš, ali se farbanjem značajno produžava vek košnica, a lakše je i održavanje. Neofarbanim košnicama treba više brige i češća zamena elemenata.

2. Kada je najbolje vreme u godini za farbanje?
Idealno je farbati van glavne sezone – kasno leto ili jesen, kada skidaš medišta i imaš vremena, ili rano proleće pre nego što društva naglo krenu sa razvojem.

3. Smem li da farbam košnicu dok su pčele unutra?
Može, ali samo spolja, uz oprez, i po danu kada pčele lete. Ipak, uvek je bolje farbati nove ili prazne nastavke pa ih tek onda naseljavati.

4. Na koliko godina treba obnavljati boju?
Zavisi od kvaliteta boje i uslova, ali otprilike na 3–5 godina vredi prekontrolisati stanje i po potrebi obnoviti spoljašnji sloj.

2 thoughts on “Farbanje košnica u pčelarstvu – Saveti i značaj boja za pčele”

    1. Pčele raspoznaju samo 3 boje: belu, žutu i plavu. Crvenu i tamno zelenu boju pčele ne raspoznaju već ih vide kao crnu a i ostale boje zavisno od intenziteta nijansi vide crno-belim spektrom.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

error: Content is protected !!