Jesenja prihrana pčela: sirup ili med?
Jesenja prihrana pčela jedna je od ključnih odluka svakog pčelara, jer od nje zavisi kako će društva prezimeti i sa kojom snagom će ući u prolećni razvoj.
U ovom periodu formira se posebna generacija – zimske pčele. Njihovo formiranje počinje već u avgustu, a najviše ih se razvija tokom septembra. One se biološki razlikuju od letnjih radilica:
akumuliraju masno telo bogato proteinima i lipidima,
čuvaju hipofaringealne žlezde netaknute za negu prolećnog legla,
skladište vitelogenin, ključni protein dugovečnosti i otpornosti.

Naučni dokazi – šta pokazala istraživanja?
1. Fiziološko trošenje (Melnčuk, 1960-e, SSSR)
Metodologija: pčele praćene mikroskopski nakon prerade 10–12 l sirupa.
Rezultati: životni vek zimskih pčela kraći ~25%; žlezde atrofirale.
Komentar: ako prihrana kasni, zimske pčele troše rezerve pre zime.
2. Invert vs. saharoza (Holandija 1982; Češka 2023)
Rezultati: prezimljavanje i prolećni razvoj isti, bez značajnih razlika.
Komentar: invert nema biološku prednost; koristi ga uglavnom pčelari sa velikim brojem društava zbog praktičnosti.
3. HFCS (SAD, 1984; 2013)
Rezultati: društva na HFCS imala 20–30% manje legla u martu; dodatni problem – stvaranje HMF pri skladištenju.
Komentar: HFCS izbegavati – jeftinije na početku, skupo po društvo.
4. Med kao imunitetska hrana (Mao et al., 2013, PNAS)
Rezultati: pčele na medu aktivirale gene imuniteta i detoksikacije, za razliku od pčela na šećeru.
Komentar: med nije samo šećer – bioaktivne materije pomažu otpornost na pesticide i bolesti.
Prolećni razvoj – gde se vidi razlika?
Snaga društva u martu i aprilu
Med: do 30% više zatvorenog legla u martu.
Saharoza/invert: prezimljavanje sigurno, ali leglo sporije kreće; potrebno dodati proteinske pogače.
HFCS: slabiji razvoj, češće bolesti.
Biološka pozadina
Zimske pčele koje su trošile žlezde u jesen na preradu sirupa u martu imaju manje kapaciteta za lučenje mleča → manji start legla.
Pčele na medu zadržavaju više vitelogenina → duže žive i bolje hrane prva legla.
Ako nema dovoljno polena u rano proleće, društva na šećeru zahtevaju pčelarevu intervenciju (pogče).
Kontra-argumenti – kada šećer ima prednost?
U dugim zimama bez pročisnog leta, saharoza je „čistija“ hrana od meda sa medljikom – manje nesvarljivih materija, manji rizik od dijareje.
Pčele na šećeru nemaju problem sa kristalizacijom (npr. kod uljane repice ili suncokreta).
Za komercijalne pčelare sa stotinama društava, saharoza je ekonomski isplativija i logistički lakša.
Praktične preporuke za pčelare
Kada hraniti?
Odmah po završetku glavne paše.
Glavninu završiti do 10–15. septembra (da prerade letnje pčele).
Količina hrane:
15–20 kg po društvu (med + sirup).
Recept:
Šećer:voda = 3:2, voda do 60 °C.
Davati 2–3 l po obroku dok sve ne prerade.
Šta ostaviti od meda?
2–3 rama cvetnog meda iznad klubeta.
Kontrola kvaliteta:
Izbegavati HFCS i pregrejan sirup (HMF).
Ukloniti medljiku ako je prisutna.
Prolećna podrška:
Ako su zimovale na sirupu – obavezno proteinske pogače krajem februara.
Tabela: poređenje zimskih zaliha
Aspekt | Med | Saharoza (sirup) | Invert | HFCS |
---|---|---|---|---|
Prezimljavanje | Odlično (osim medljike) | Odlično | Odlično | Slabije, rizično |
Prolećni start | Brži, više legla | Sporiji, uz pogače | Slično saharozi | Znatno sporiji |
Imunitet | Jači (bioaktivne materije) | Neutralan | Neutralan | Slabiji |
Rizik od bolesti | Nizak (osim medljike) | Nizak | Nizak | Visok (HMF, nozema) |
Trošak za pčelara | Nema (ako ostavi med) | Nizak | Viši | Niži, ali opasan |
Zaključak
Med je najbolja hrana za zimsku pčelu – čuva vitalnost i ubrzava prolećni razvoj.
Saharoza je sigurna i praktična alternativa – ali pčelar mora dodati proteine u proleće.
Invert nema biološku prednost, ali štedi vreme pčelaru.
HFCS – ne koristiti.
Najbolje rešenje: kombinacija – deo meda za imunitet i vitalnost, deo sirupa za sigurnu energetsku rezervu.
🌱 Ono što pčelar uradi u avgustu i septembru odrediće april. Jaka društva u martu znače snažan bagrem i uspešnu sezonu.
Literatura
Mao, W. et al. (2013). Honey constituents up-regulate detoxification and immunity genes in Apis mellifera. PNAS.
LeBlanc, B. W. et al. (2009). Formation of HMF in HFCS and its toxicity to bees. J. Agric. Food Chem.
Sammataro, D. et al. (2013). Comparison of colonies fed with sucrose vs. HFCS. J. Insect Science.
Přidal, A. et al. (2023). Condition and productivity of colonies depending on supplemental feed. Animals (MDPI).
Melnčuk, I. A. (1960-e). Eksperimenti o iscrpljivanju pčela tokom prerade šećernog sirupa.
Van den Eijnde & Smeekens (1982). Invertni sirup u zimovanju pčela.
Za pčelare koji žele da pročitaju dublje analize i kompletne naučne podatke, pripremili smo dva posebna izdanja u PDF formatu:
📄 Uticaj jesenje prihrane šećernim sirupom na zimske pčele i prolećni razvoj društva
📄 Šećerni sirup vs. prirodni nektar: uticaj na životni vek pčela (naučni dokazi)
Klikom na linkove možete preuzeti detaljna, naučno potkrepljena izdanja sa metodologijama, tabelama i referencama.