Uticaj broja pčela radilica na kvalitet i količinu legla
Uticaj broja pčela radilica na leglo direktno utiče na kvalitet i količinu legla, kao i na dugovečnost i produktivnost pčelinje zajednice. Pravilno balansiranje broja radilica u odnosu na leglo ključno je za očuvanje zdravlja i snage društva. U ovom tekstu istražićemo naučne dokaze i preporuke koji će vam pomoći da izbegnete česte greške i osigurate optimalne uslove za razvoj pčelinje zajednice. Saznajte kako pravilno organizovati leglo, održavati termoregulaciju i izbeći preopterećenje radilica.
Polaganje jaja kod matice je složen proces koji zavisi od mnogih faktora, ali ključnu ulogu igra broj pčela radilica koje neguju i hrane leglo. Ova tema je od suštinskog značaja za svakog pčelara, jer pravilno balansiranje broja radilica i legla direktno utiče na zdravlje i dugovečnost pčelinje zajednice.
Naučna osnova
Naučni radovi koji istražuju ovu temu jasno pokazuju da je broj radilica presudan za kvalitet i količinu legla. Različite studije su sprovedene kako bi se procenio uticaj broja pčela radilica na negu i razvoj legla, a rezultati nedvosmisleno ukazuju na važnost pravilne organizacije društva.
Studija 1: Social and nutritional factors controlling the growth of honey bee (Apis mellifera) queens
Autori: Hagai Y. Shpigler i Gene E. Robinson
Objavljeno u: PLOS ONE, 2015
Metodologija: U ovoj studiji su korišćeni laboratorijski uslovi sa kontrolisanim grupama pčela radilica. Radilice su bile smeštene u kaveze sa mladim larvama kako bi se kvantifikovalo ponašanje nege i hranjenja. Ova metoda omogućava preciznu kvantifikaciju i poređenje među različitim grupama. Test je pokazao da prisustvo dovoljnog broja radilica značajno povećava kvalitet larvi i brzinu njihovog razvoja.
Zaključak: Broj pčela radilica direktno utiče na kvalitet legla. Nedostatak radilica dovodi do nedovoljne nege, što rezultira slabijim i kraće živućim pčelama.
Studija 2: Sub-lethal effects of dietary neonicotinoid insecticide exposure on honey bee queen fecundity and colony development
Autori: Judy Wu-Smart, Marla Spivak
Objavljeno u: Scientific Reports, 2016
DOI: 10.1038/srep32108
Metodologija: Matice su izložene neonikotinoidnim pesticidima u kontrolisanim laboratorijskim uslovima. Praćen je broj položenih jaja i vitalnost radilica. Rezultati su pokazali da prisustvo otrovnih supstanci smanjuje ne samo plodnost matice već i efikasnost radilica u nezi legla.
Zaključak: Neadekvatna ishrana i prisustvo hemijskih agenasa direktno utiču na količinu i kvalitet legla, smanjujući broj zdravih pčela koje se mogu razviti.
Uticaj intenzivnog gajenja legla na životni vek pčela
Intenzivno gajenje legla predstavlja značajan fiziološki napor za pčele radilice. Kada društvo pokuša da odgaji više legla nego što može da podrži, radilice se izlažu prekomernom opterećenju, što značajno skraćuje njihov životni vek.
Naučni dokazi
Anna Maurizio (1955): Istraživanja su pokazala da se životni vek pčela radilica skraćuje kada su angažovane u intenzivnoj nezi legla, posebno u proizvodnji mleča. Dužina života se produžava kada nema legla ili kada su pčele adekvatno snabdevene polenom.
G. Liebig (2002): Studija je pokazala da pčele koje intenzivno gaje leglo imaju kraći životni vek, ali društva sa većim leglom tokom proleća brže rastu i postaju produktivnija.
Uticaj ishrane larvi na dugovečnost pčela
Kvalitet ishrane tokom larvalne faze igra ključnu ulogu u dugovečnosti i vitalnosti odraslih pčela. Ako su larve loše hranjene, odrasle pčele imaju smanjenu fizičku otpornost i kraći životni vek.
E.K. Eskov i saradnici: Istraživanja su pokazala da adekvatna ishrana tokom larvalnog razvoja značajno produžava životni vek odraslih pčela. Loša ishrana dovodi do skraćenog životnog veka i smanjene otpornosti na bolesti.
Uticaj termoregulacije legla na zdravlje i dugovečnost pčela
Održavanje optimalne temperature legla (34-35°C) ključno je za pravilan razvoj pčela. Snižavanje temperature može značajno uticati na razvoj larvi i skratiti životni vek odraslih jedinki.
Naučni dokazi
Prof. dr Zdravko Avram (2020): U radu Visokoproduktivno pčelarstvo navodi se da sniženje temperature legla produžava razvoj larvi i može uzrokovati slabiju fizičku konstituciju novonastalih pčela.
Đuro Sulimanović (2020): U knjizi Prepoznavanje i suzbijanje pčelinjih bolesti ističe se da prehlađeno leglo nije rezultat bolesti, već posledica neadekvatne termoregulacije, što dovodi do smanjene otpornosti pčela i kraćeg životnog veka.
Dodatni naučni dokazi i saznanja
A. R. Ellis i T. P. Seeley (2014): Istraživanje je pokazalo da pčele koje su preopterećene intenzivnim radom na gajenju legla proizvode manje matičnog mleča i imaju skraćen životni vek zbog prevelikog fiziološkog napora.
C. Alaux i saradnici (2010): Pčele koje dobijaju raznovrsnu i bogatu proteinsku ishranu tokom larvalne faze razvijaju se u dugovečnije radilice sa jačim imunološkim odgovorom.
T. D. Seeley (1995): Studija o termoregulaciji pokazuje da pregrevanje legla (iznad 36°C) može uzrokovati oštećenja larvi i smanjiti vitalnost odraslih jedinki.
Da li treba razdvajati leglo i širiti ga po košnici?
Postavljanje satne osnove u sredinu legla ili previše širenje može izazvati nekoliko problema:
Narušavanje termoregulacije: Pčele moraju da dodatno greju širi prostor, što zahteva više energije. Time se značajno povećava fizičko opterećenje radilica, što skraćuje njihov životni vek.
Nedovoljna pokrivenost legla: Ako se leglo proširi na preveliku površinu, pčele možda neće moći da pokriju sve ćelije. To može dovesti do hlađenja legla, što može rezultirati sporijim razvojem ili čak uginućem larvi.
Nedovoljna ishrana larvi: Kada leglo bude preširoko prošireno, može doći do situacije da broj radilica dojilja nije dovoljan da nahrani sve larve potrebnim brojem obroka.
Preporuke za pčelare
Na osnovu naučnih dokaza i istraživanja, pčelarima se preporučuje sledeće:
Postepeno širenje legla: Umesto naglog proširenja, dodavanje prostora treba da bude postepeno i u skladu sa snagom društva i brojem radilica. Prebrzo širenje može izazvati probleme sa termoregulacijom i ishranom larvi.
Optimalno pozicioniranje ramova: Satne osnove treba dodavati na krajeve plodišta, a ne u sredinu legla, kako bi se izbegla dezorganizacija i dodatni stres za pčelinje društvo.
Pravilna procena snage zajednice: Pre proširenja ili dodavanja novih ramova, potrebno je proceniti broj radilica koje su sposobne da neguju dodatno leglo. Nedostatak dojilja može dovesti do nedovoljno hranjenih larvi i rađanja slabih pčela.
Kontrola temperature u košnici: Voditi računa da temperatura legla ostane u optimalnom rasponu od 34-35°C, jer niže ili više temperature mogu negativno uticati na razvoj larvi i dugovečnost odraslih pčela.
Održavanje kvaliteta hrane: Obezbediti dovoljne količine kvalitetnog polena i proteinskih dodataka kako bi pčele dojilje imale dovoljno resursa za proizvodnju matičnog mleča i ishranu larvi.
Praćenje zdravstvenog stanja: Redovno pregledati zajednicu i proveravati zdravlje pčela kako bi se na vreme prepoznali problemi sa ishranom ili negom legla.
Pridržavajući se ovih preporuka, pčelari mogu osigurati optimalan razvoj pčelinjih zajednica i maksimalno smanjiti rizik od slabljenja ili gubitka kolonija.
Zaključak
Pravilno balansiranje broja radilica i legla, kao i pažljivo širenje pčelinjeg društva, ključni su za održavanje zdrave i produktivne zajednice. Naučni dokazi ukazuju na značaj pravilne organizacije i negovanja legla kako bi se izbegli problemi sa zdravljem i vitalnošću pčela.
Verujem da ce neko imati i drugacije misljenje, ali ovo treba procitati i setiti se uvek pre nego krene se u pcelinjak. Hvala vam.
Hvala Vam na ostavljenom komentaru i poseti sajtu.