Pravilnik o udaljenosti pčelinjaka: Pravila i propisi za sigurno pčelarenje

Udaljenost pčelinjaka propisana Pravilnikom o uslovima i načinu gajenja pčela u Republici Srbiji ima za cilj da obezbedi sigurnost kako za pčelare i njihove pčele, tako i za okolno stanovništvo i infrastrukturu. Ovaj pravilnik donosi smernice za pravilno postavljanje pčelinjaka u odnosu na stambene objekte, saobraćajnice, škole i druge pčelinjake. Poštovanje ovih pravila je ključno za uspešno pčelarenje i minimiziranje rizika od potencijalnih konflikata.

Udaljenost pčelinjaka

Minimalne udaljenosti prema pravilniku

Pravilnikom su jasno definisane minimalne udaljenosti koje pčelinjaci moraju poštovati kako bi se izbegli problemi sa susednim objektima i infrastrukturom:

  • 500 metara od proizvođačkih i prerađivačkih pogona poljoprivrednih proizvoda ili 100 metara od ostalih pogona. Ovo osigurava da pčele ne ugroze radnike ili opremu u industrijskim zonama.
  • 100 metara od autoputeva, železničkih pruga i aerodroma, uz uslov da letovi pčela nisu usmereni ka tim saobraćajnicama. Postavljanje pčelinjaka preblizu prometnim saobraćajnicama može dovesti do problema sa vidljivošću vozača ili uznemiravanja pčela.
  • 20 metara od objekata za boravak ljudi ili gajenje životinja. Ova udaljenost je važna kako bi se smanjila mogućnost kontakta pčela sa ljudima i domaćim životinjama.
  • 100 metara od predškolskih i školskih ustanova, igrališta i sportskih terena za decu i odrasle. Deca i starije osobe su posebno osetljivi na ubode pčela, te je neophodno obezbediti dovoljno veliku distancu između pčelinjaka i ovih objekata.
  • 15 metara od kategorisanih puteva, ili najmanje 5 metara ako postoji prepreka visine 2,20 metara (kao što je zid, živa ograda ili objekat). Ove prepreke usmeravaju let pčela iznad visine prolaznika ili vozila, smanjujući rizik od neželjenih kontakata.
  • 500 metara od pčelinjaka sa najmanje 21 košnicom ili 200 metara od pčelinjaka sa do 20 košnica. Ovo pravilo sprečava grabež među pčelama i omogućava pčelama dovoljno prostora za nesmetan rad.
  • 50 metara od prvog susednog pčelinjaka u naseljenom mestu, kako bi se obezbedili odgovarajući uslovi za pčelare i pčelinje zajednice.
Udaljenost pčelinjaka pri selidbi

Zašto su ove udaljenosti važne?

Osnovni cilj ovih propisa je da se osigura bezbednost i skladan odnos između pčelara, njihovih pčela i okoline. Postavljanje pčelinjaka blizu naseljenih područja može izazvati potencijalne konflikte, jer ljudi, naročito deca i stariji, mogu biti osetljivi na ubode pčela. Sa druge strane, pčele koje su preblizu saobraćajnicama ili industrijskim pogonima mogu postati dezorijentisane, što utiče na njihovu sposobnost da prikupljaju polen i proizvode med.

Takođe, pčelinjaci postavljeni preblizu jedni drugima mogu uzrokovati grabež među pčelama, što narušava zdravlje pčelinjih zajednica i smanjuje prinose. Zbog toga je propisano da se između pčelinjaka održava minimalna udaljenost, kako bi se obezbedilo dovoljno prostora za sve pčelinje zajednice.

Gde ne sme biti postavljen pčelinjak?

Pored definisanih minimalnih udaljenosti, postoji i niz mesta gde je strogo zabranjeno postavljanje pčelinjaka:

  1. Blizina industrijskih pogona: Pčelinjaci ne smeju biti postavljeni bliže od 500 metara od pogona koji prerađuju poljoprivredne proizvode, dok je za druge pogone ta udaljenost 100 metara. Ova pravila su postavljena kako bi se sprečila mogućnost ugrožavanja radnika i opreme, ali i kako bi se zaštitile pčele od potencijalnih zagađenja koja mogu doći iz tih pogona.

  2. Autoputevi i železnice: Pčelinjaci moraju biti postavljeni najmanje 100 metara od autoputeva, železničkih pruga i aerodroma. Ova udaljenost osigurava da pčele ne ometaju saobraćaj i ne postanu dezorijentisane zbog buke i vibracija iz saobraćajnih sredstava. Letovi pčela ne smeju biti usmereni ka ovim saobraćajnicama kako bi se izbegli potencijalni sudari sa vozilima.

  3. Stambeni objekti i životinje: Pčelinjak mora biti udaljen najmanje 20 metara od stambenih objekata ili objekata za gajenje životinja. Ova pravila su važna kako bi se sprečilo neželjeno zbližavanje pčela sa ljudima i domaćim životinjama, što može izazvati stres ili povrede.

  4. Škole i igrališta: Pčelinjaci ne smeju biti postavljeni bliže od 100 metara od predškolskih ustanova, škola, igrališta ili sportskih terena. Ova pravila su postavljena kako bi se osigurala bezbednost dece i starijih osoba, koji su često osetljiviji na ubode pčela.

  5. Kategorisani putevi: Minimalna udaljenost od kategorisanih puteva je 15 metara, osim ako postoji prepreka visine 2,20 metara. Ove prepreke pomažu u usmeravanju pčela iznad visine prolaznika ili vozila, čime se smanjuje rizik od kontakta pčela sa ljudima.

  6. Blizina drugih pčelinjaka: Ako postoji susedni pčelinjak sa 21 ili više košnica, mora biti udaljen najmanje 500 metara, dok je za pčelinjake sa do 20 košnica ta udaljenost 200 metara. Ova pravila smanjuju rizik od grabeži, širenja bolesti i međusobnog ometanja pčela.

Udaljenost pčelinjaka od ograde komsije

Zaključak

Poštovanje Pravilnika o uslovima i načinu gajenja pčela nije samo zakonska obaveza, već i način da se obezbedi sigurno i produktivno pčelarenje. Pčelari koji pravilno postavljaju svoje pčelinjake mogu izbeći sukobe sa lokalnim zajednicama, zaštititi pčele od stresa i bolesti, i ostvariti bolje prinose meda. Važno je da se pčelari pridržavaju ovih pravila kako bi očuvali zdravlje pčelinjih zajednica i izbegli potencijalne rizike po bezbednost ljudi.

Za više informacija o pravilima i uslovima gajenja pčela, posetite pravilnik o gajenju pčela.

2 thoughts on “Udaljenost pčelinjaka: Pravila i propisi za sigurno pčelarenje”

  1. Stosic Ljiljana

    Postovani,komsija u seoskom domacinstvu drzi 90 kosnica.Nemoguce je izaci u dvoriste radi obavljanja regularnih poslova,zbog cirkulacije pcela.Npr,tocenja vode,obavljanje higijene ruku van,nemoguce je jer kod vodovodnog cvora,cesme uvek bude preko 10 pcela.Molim Vas za savet.

    1. Poštovana gospođo Stosić,

      žao mi je zbog neprijatnosti koje imate. Pčele se rado okupljaju na izvorima vode (česme, kapljanje sa slavine, posude), posebno po toplom vremenu, i to ume da bude naporno za komšiluk. Da bismo bili pravični prema svima, predlažem sledeći red koraka – prvo praktična rešenja, a tek ako ne daju rezultat, pravni put.

      Šta pčelar-komšija može i treba da uradi (dobra pčelarska praksa):

      Stalni pojam za vodu u pčelinjaku – plićak sa plutajućim podlogama (pluta, kamenčići, grančice) postavljen bliže košnicama nego bilo koji drugi izvor vode i da uvek bude napunjen. Blago mineralizovana voda (npr. prstohvat soli ili malo pepela na veću zapreminu) pčelama je privlačnija od “čiste” i često ih odvlači od dvorišnih česama.

      Preusmeravanje leta pčela – okrenuti leto košnica ka unutrašnjosti imanja, a između košnica i međe podići gustu živu ogradu ili panel/platno visine oko 2 m, što primorava pčele da se odmah podignu i lete visoko iznad susednih parcela.

      Raspored košnica – udaljiti košnice od samih ograda, prolaza i mesta gde ljudi borave; najprometnije zone u dvorištu ne treba da budu u “koridoru leta”.

      Smanjenje privlačnosti drugih izvora vode u okolini pčelinjaka koji nisu pod kontrolom (otvorene kante, creva koja cure i sl.).

      Šta vi možete uraditi kod sebe, bezbedno i jednostavno:

      Održavati slavinu potpuno ispravnom (bez kapanja) i, ako je moguće, blago je zaseniti ili ograditi malom mrežom/ramom kako pčele ne bi lako sletjele na nju.

      Vodu i posude držati pokrivenim; radove oko vode planirati u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, kada je aktivnost pčela manja.

      Razgovor i posredovanje:
      Najbrže rešenje je prijatan razgovor sa komšijom pčelarom uz predlog gore navedenih mera. U mnogim sredinama lokalna pčelarska udruženja rado posreduju – često je dovoljno nekoliko zahvata (pojam za vodu + barijera + orijentacija leta) da problem potpuno nestane.

      Propisi i kakav je dalji postupak ako problem ostane: https://www.vet.minpolj.gov.rs/legislativa/pravilnici/Pravilnik%20o%20uslovama%20i%20nacinu%20gajenja%20pcela.pdf
      Ako nema pomaka posle razgovora, možete se obratiti nadležnoj opštinskoj/komunalnoj inspekciji ili veterinarskoj inspekciji da provere da li je pčelinjak postavljen u skladu sa lokalnim propisima i dobrim pčelarskim praksama. Pre toga je dobro zabeležiti datume/sate i okolnosti (npr. stalno prisustvo pčela na slavini uprkos obezbeđenom pojilu u pčelinjaku ili odbijanju da se postavi barijera).

      Cilj je da se obezbedi normalno korišćenje vašeg dvorišta, ali i da se pčelarstvu omogući rad u skladu sa pravilima. U praksi, kombinacija stalnog pojila + barijere visine oko 2 m + pravilnog rasporeda košnica u potpunosti rešava situacije poput vaše.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

error: Content is protected !!