Saveti pčelarima početnicima
Obzirom na moje skromno znanje i iskustvo voleo bih da početnicima dam neke krateke savete sa željom da ne greše tamo gde sam ja grešio i ne odu u pogrešnom pravcu na samom početku. Izgubiće dosta vremena vraćajući se na prave staze i ono što je možda još važnije možda zbog razočaranja napuste svet pčelarenja pre nego su se ostvarili u potpunosti u istom.. Naravno, ovo je moje viđenje stvari i o svakako će moći nešto da se doda broju saveta koji ovde budu predstavljeni i da ima drugačiju sliku. Najvažnije je da su saveti dobronamerni sa željom da pomognu.
Savet br.1 - Dobro razmislite da li želite da se bavite pčelarstvom
Napominjem da treba da proverite da li ste alergični na ubod pčele (pčelinji otrov). Da biste bili sigurni u to da li želite da se bavite pčelarstvom prvo morate da dobro upoznate ovu delatnost i nakon toga doneti konačan sud o tome. Nemojte da Vas nečiji prihodi zavaraju – iza toga stoji ogroman rad i ogromno znanje praćeno iskustvom.. Učlanite se u lokalno p0čelarsko društvo (ako postoji) , nađite nekog iskusnog pčelara i ponudite se da mu godinu dana pomažete u radu sa njegovim pčelama (pratite ga u stopu i pomažite oko svega (selite sa njim pčele, postavljajte pitanja i tražite odgovore, žičite ramove, utapajte satne osnove, topite vosak, pregledajte pčelinja društva….). Tako ćete imati najbolji uvid u to šta je pčelarstvo i šta Vam pčelarstvo nudi, ali sa druge strane i šta traži od Vas. I nakon godinu dana nećete imati pravu sliku, ali imaćete dovoljno informacija da vidite da li je čelarenje za Vas.
Savet br.2 - Učite o pčeli i pčelarenju.
U isto vreme dok godinu dana praksujete se kod iskusnog pčelara čitajte pčelarsku literaturu. O pčeli treba dosta znati ne bi li imali prave odgovore i ne bi li vaši potezi, u radu sa pčelinjom zajednicom, bili pravi i davali rezultate. Čitajte i objave na internet i društvenim mrežama, ali sve uzimajte sa rezervom (često ima dosta ne iz zle namere pogrešnih saveta). Uzmite u obzir da su neke knjige pisano davno (pre nekoliko desetuina godina) i da su se saznanja kao i klimatski uslovi dosta promenili. Nešto neće biti primenljivo u današnjem načinu pčelarenja, ali pročitano štivo iz starih knjiga može Vam mnogo koristiti.
Savet br.3 - Nemojte započinjati svoj pčelarski staž prve godine sa velikim brojem košnica.
Obično na početku svoje pčelarske prakse početnici robuju broju košnica smatrajući za velikog pčelara onog ko ima veliki broj košnica. To ne mora da bude pravilo. Pokušajte da broj košnica ne bude presudan već kvalitet pčelinjih zajednica (broj vrednih „ruku“ – krila u košnici i van nje). Neko nema potrebe za velikim brojem košnica a može biti vrstan u poznavanju tehnologije pčelarenja i poznavawu biologije pćele . Ako započnete sa malim brojem košnica lako možete da se predomislite oko tipa košnica i mali broj starih košnica Vam ostane kao podsetnik početka.
Savet br.4. - Odaberite (za početak) isti tp košnice kojom pčelari vaš učitelj – mentor
Ovo je dobro iz nekoliko razloga: Prvo moći ćete da primenite stečeno znanje ( vidi savet br.1) i na svoj pčelinjak. Pretpostavkom da pčelarite u istim pašnim i vremenskim prilikama moći ćete (u nekim situacijama) da kopirate poteze vašeg mentora i lakše razvijete svoje pčelinje zajednice, ostvarite neki prinos meda i pomognete pčelinjoj zajednici da opstane. Tako ćete, obzirom da ste pčelar početnik, imati manje šanse da pogrešite. Možete kupiti rojeve od svog mentora (ramovi će odgovarati).
Savet br.5. - Proverite razloge zbog kojih želite da budete pčelar?
Možda je ovo trebao da bude savet broj 1. ali neka bude peti savet, ali umesto zaključka. Ukoliko ste startovali sa pčelarenjem i jedini motiv za pčerenjem je ostvarivanje novčane dobiti, možda nećete dugo opstati u svetu pčelarenja. Tačno je da pčelarenje može biti profitabilno, ali do toga treba stići. Često će biti stavljena na probu Vaša želja da budete (profitabilni) pčelar!!! Godine su sve neizvesnije za pčelarenje, a vremenske i pašne prilike sve nepvoljnije. Često ćete zaradu od prethodne godine (ako je bilo) da potrošite na proširivanje (održavanje) pčelinjaka ili prihranu iz nužde jer paše nektarom nema u priordi. Ukoliko niste imali prihode prethodne godine morate obezbediti novac za potrebne radove, jer u lošim godinama pčelinje zajednice ne mogu opstati bez Vas. Ukoliko bude nekoliko uzastopnih takvih godina…..
Pozdrav,
za početnike koje knjige predložite?
Hvala!
Dugujem Vam ogromno izvinjenje. Nekako mi je Vaš komentar (pitanje) promaklo. Iz tog razloga moj odgovor ovako mnogo kasni.Teško mi je da odgovorim na Vaše pitanje. Ja sam dosta naučio čitajući raznu literaturu, a učim i dalje i svake godine se iznenadim kako malo znam. Kao početnik uživao sam da čitam knjige Branka Relića. Nekako mi je on ostavio jak utisak. Preporučujem novija izdanja i novije tekstove. Klimatski uslovi su se jako promenili, a da ne pričam da su i saznanja dosta uznapredovala u odnosu na tekstove iz pedesetih šezdesetih pa i osamdesetih godina. Naravno ima i jako dobrih tekstova, ali u početku je teško filtrirati napisane tekstove i odvojiti kvalitet od škarta (prepisivačke škole).Nikada nisam voleo da čitam knjige gde je opis poslova bio podeljen po mesecima. Pitanje u kojim uslovima pčelari pisac, a u kojima vi?! Na primer, u pojedinim knjigama piše staviti hvatače polena u martu, a u planinskim krajevima u to vreme često bude snega ( i to je ne primenjivo u tim uslovima pčelarenja). Da ne pišem o drugim primerima. Dakle, u delu literatura možete naći dosta korisnog štiva. Čitajte, komentarišite pročitano sa iskusnijim pčerima, i donesite neke zaključke. Uvek ćete, bez obzira na stečeno znanje, činiti određene greške (ja ih isto činim bez obzira na znanje i iskustvo), ali ćete iz tih grešaka najbolje naučiti. Možda najbolja knjiga za početnike jeste iskusan mentor, rad sa njime i skupljanje iskustva. Hvala Vam na postavljenom pitanju. Nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Da napomenem da ima dosta dobrih tekstova i na pojedinim pčelarskim forumima. Učlanite se i pratite tekstove. Tamo pišu iskusni pčelari i siguran sam da možete pronači neke koje pčelare u vašem području pod istim ili sličnim klimatskim i pašnim uslovima. Pitajte ih i tražite savete i odgovore. Siguran sam da će svako veoma rado pomoći.
Mozete li da napišete neki tekst vezano za negu rojeva nakon formiranja_ Hvala.
Većinu toga sam već opisao u tekstvoima : Formiranje rojeva – planirano razrojavanje I i Formiranje rojeva – planirano razrojavanje II deo, kao i u tekstu Paketni rojevi – formiranje i nega , ali bez obzira na to potrudiću se da, u narednim danima, napravim članak vezano samo za tu temu. Hvala Vam na poseti sajtu i ostavljenom komentaru. Svako dobro.
Iskreno nema sta… Mnogi misle da je pcelarenne vec unapred uracunat prihod…Zapcelare racunajuci da ce imati sigurne prihode, a onda se u praksi pokaze drugacije…. Tezak i dugotrajan rad stoji izaa onih koji imaju stalne prihode od pcelarenja…… Bravo za sajt… Nadam se novim clancima.
Hvala.