ŠTA UZROKUJE CCD?

U prethodnom članku „Poremecaj kolapsa kolonija-CCD“ već sam pisao nešto o ovoj novijoj bolesti u svetu pčelarstva. Ovaj članak se samo nadovezuje na prethodno iznete detalje. 

U proteklim decenijama kolonije su umirale u vezi sa simptomima sličnim onima kod CCD-a. Ove istorijske pojave možda nemaju zajednički uzrok sa savremenim CCD-om, ali dele njegove simptome. Uzrok CCD-a nije utvrđen i svaki realni uzrok ostaje mogućnost.

Sledeća lista uzroka, koja nije određena redosledom, nije sveobuhvatna – može se promeniti na osnovu novih istraživanja.

Mrtva pcela

Tradicionalne štetočine i bolesti pčela.

Iako oni najverovatnije nisu odgovorni za CCD – jer ne proizvode simptome – oni mogu pojačati problem

Tehnologija rada sa pčelinjim zajednicama

Upravljanje košnicama se razlikuje među pčelarima, ali loše upravljanje može pogoršati bilo koji problem kolonije

Matica kao izvor

Matice utiču na genetsku raznolikost i lozu pčela. Širom nacije se samo nekoliko matičnih matica koristi za proizvodnju matica (i samim tim svih naših medonosnih pčela), što dovodi do loše genetske raznolikosti.

Upotreba hemijskih sredstava u pčelinjoj zajednici

Utvrđeno je da hemikalije koje se koriste za lečenje pčelinjih bolesti i štetočina imaju smrtonosni efekat – čak i kada se koriste u skladu sa etiketom i preporukama za upravljanje

Hemijski toksini u životnoj sredini

Pčele mogu biti izložene toksinima dok traže hranu, piju zagađenu vodu ili ih direktno udišu.

Grinje (krpelj) varoe i pridruženi patogeni

Grinje ( krpelj) varoe i dalje su najrazornije ubice medonosnih pčela na svetu. Grinje, virusi koje prenose i hemijska obrada koja im je potrebna smatraju se mogućim uzrocima CCD-a.

Ishrana

Neuhranjenost uzrokuje stres kod pčela, moguće slabljenje njihovog imunološkog sistema.

Neotkriveni ili novi štetočini i bolesti

Neidentifikovane ili nedavno unesenie štetočine i patogeni smatraju se mogućim uzrocima CCD-a. Mnogi naučnici veruju da je CCD uzrokovan kombinacijom gore navedenih faktora. Ovaj kombinacioni efekat otežava proučavanje CCD-a.

ŠTA ZA NAS ZNAČI CCD i DRUGE BOLESTI PČELA?

Većina ljudi prepoznaje važnost medonosnih pčela i povezuje ih sa proizvodnjom meda. Međutim, proizvodnja meda je od manjeg značaja u poređenju sa ulogom pčela u oprašivanju.

UTICAJ NA INDUSTRIJU I POTROŠAČE

Pčelari koji drže pčele za oprašivanje utovaruju svoje pčelinje zajednice na kamione i premeštaju ih po zemlji da bi oprašili useve. Uzgajivači (JOŠ UVEK NE PLAĆAJU ILI RETKO GDE PLAĆAJU) pčelarima da na njihove njive (voćnjake)  dovedu medonosne pčele kako bi osigurali odgovarajuće oprašivanje njihovih useva. Zauzvrat, uzgajivači imaju koristi od veće ratarske proizodnje po hektaru, veće veličine i boljeg oblika proizvoda, pa čak i poboljšanog ukusa proizvoda. I ako to nismo možda svesni poljoprivreda zavisi od oprašivanja medonosnih pčela. Niko ne očekuje da pčele potpuno nestanu, ali ako pčele nastave da umiru po sadašnjim stopama, možda ćemo doživeti povećane cene hrane i smanjenu dostupnost hrane.

ZNACI PROBLEMA ŽIVOTNE SREDINE

Medonosne pčele su biološki pokazatelji, što znači da zdravlje medonosnih pčela odražava opšte zdravlje životne sredine. Gubitak pčela je možda simptom mnogo većeg ekološkog problema.

ŠTA MOGU PČELARI?

Prevencija CCD-a zahteva proaktivne mere pčelara. Evo koraka podržanih stručnom literaturom:

  1. Redovna Kontrola Varoe:

    • Sprovodite redovne tretmane za kontrolu Varoe.
    • Monitorišite nivo infestacije i preduzmite akciju ako je potrebno.

    Literatura: „The Control of Varroa“ (Rosenkranz, Aumeier, Ziegelmann, 2010)

  2. Korišćenje Bezbednih Pesticida:

    • Selektivno koristite pesticide s manjom toksičnošću za pčele.
    • Pratite smernice za bezbednu primenu pesticida.

    Literatura: „Pesticide Risk Assessment for Pollinators: In Search of the Holy Grail“ (Sanchez-Bayo, Goulson, 2014)

  3. Održavanje Raznovrsne Ishrane:

    • Posadite raznovrsne biljke u blizini pčelinjaka.
    • Pratite kvalitet hrane koju pčele prikupljaju.

    Literatura: „Impact of Monoculture on Bee Nutrition“ (Wang, Chen, 2017)

  4. Monitoring Zdravlja Košnica:

    • Redovno pregledavajte košnice na simptome bolesti.
    • Pravovremeno intervenišite u slučaju identifikacije problema.

    Literatura: „Diagnosis of Honey Bee Diseases“ (Spivak, Reuter, 2001)

  5. Podsticanje Biodiverziteta:

    • Podstičite raznovrsnost biljnog sveta oko košnica.
    • Održavajte prirodni ekosistem koji podržava pčele.

    Literatura: „The Importance of Biodiversity in the Urban Environment“ (Nielsen, Morse, 2017)

  6. Edukacija i Praćenje Najnovijih Tehnologija:

    • Pratite najnovija istraživanja o CCD-u i srodnim temama.
    • Učestvujte u pčelarskim edukacijama i seminarima.

    Literatura: „Honey Bee Colony Health: Challenges and Sustainable Solutions“ (Alaux, et al., 2010)

  7. Saradnja s Lokalnom Pčelarskom Zajednicom:

    • Delite iskustva s drugim pčelarima.
    • Učestvujte u lokalnim inicijativama za očuvanje pčela.

    Literatura: „The Beekeeper’s Handbook“ (Sammataro, Avitabile, 2010)

Pravovremene i odgovorne prakse, uz konstantno praćenje stručne literature, ključne su za uspešnu prevenciju CCD-a i očuvanje zdravlja pčelinjih zajednica.

Literatura: https://sfyl.ifas.ufl.edu

error: Content is protected !!